Mi u Herbalifeu toliko čvrsto vjerujemo u uravnoteženu prehranu da smo razvili svoj Herbalife Globalni pristup prehrani. Uravnotežena prehrana znači dobivanje ispravnih količina ključnih nutrijenata: do 30% dnevnog kalorijskog unosa iz zdravih masti, 40% iz ugljikohidrata i 30% iz proteina. Kada je riječ o mastima, važno je jesti manje zasićenih masti i više Omega-3 masnih kiselina. I ne smijemo zaboraviti svakoga dana pojesti 25 grama vlakana. Saznajte više o: Herbalifeovom Globalnom pristupu prehrani

Herbalife Globalni pristup prehrani predstavlja osnovu za uravnoteženu prehranu jer ističe važnost uravnoteženog unosa proteina iz raznih izvora, zdravih ugljikohidrata i vlakana iz šarenog voća i povrća i zdravih masti iz ribe, morskih plodova i orašastih plodova. Kada se koriste u kombinaciji sa zdravom prehranom i aktivnim načinom života, proizvodi Herbalife^® doprinose pravilnom odabiru namirnica i postupnoj promjeni prehrambenih navika pojedinaca, a to je prvi korak za promjene u svijetu.

Što su to kalorije?

Kalorije su jedinice energije koje tijelo koristi kao gorivo za svakodnevne aktivnosti. Napravljene su od nutrijenata koje dobivamo iz proteina, masti i ugljikohidrata, a nalaze se u hrani i piću. Ne sadrže svi nutrijenti jednaki broj kalorija:

·        1 gram proteina = 4 kcal

·        1 gram ugljikohidrata = 4 kcal

·        1 gram masti = 9 kcal

Oko 40% dnevnih kalorija bi trebali dobiti iz ugljikohidrata, a po 30% iz proteina i masti. Kod sportaša (pogotovo onih koji više vježbaju sa utezima) bi postotak dobiven iz proteina trebao nešto veći.

Zašto su potrebne kalorije

1. Neophodne su za bazalni metabolizam – Izraz koji označava količinu energije koja je potrebna organizmu da bi obavio osnovne tjelesne funkcije kao što su: rad srca, mozga, pluća, rast kose, rast noktiju, disanje…Bazalni metabolizam je različit od osobe do osobe, ovisi o spolu, godinama, mišićnoj masi… uzima se da bazalni metabolizam prosječne žene troši oko 1400 kalorija dnevno, a prosječnog muškarca oko 1900 kalorija.
2. Aktivni metabolizam – Daju nam gorivo za razne aktivnosti bez obzira da li je to obično mahanje rukom ili trčanje maratona. Dobiva se na način da bazalni metabolizam pomnožite sa razinom aktivnosti

a.        Većinu vremena provodim sjedeći (vrlo mala tjelesna aktivnost) – pomnoži sa 1.2

b.       Lagano sam aktivan (lagana tjelovježba ili lakši sport) – pomnoži sa 1.375

c.        Srednje sam aktivan (bavljenje sportskom aktivnošću 3-5 puta tjedno) – pomnoži sa 1.55

d.       Vrlo sam aktivan (bavljenje sportskom aktivnošću 6-7 dana u tjednu) – pomnoži sa 1.725

e.        Visoko opterećenje (teški fizički posao ili naporni sportski trening 2x dnevno) – pomnoži sa 1.9

Dijete i kalorije

Ukoliko imate višak kilograma, a većinu vremena provodite sjedeći, korisnije je početi se baviti fizičkom aktivnošću nego se izgladnjivati jer izgladnjivanjem smanjujete i nutrijente koji su potrebni tijelu kako bi moglo normalno funkcionirati. Ako pak smanjujete unos kalorija pripazite na odnose nutrijenata (ugljikohidrati, proteini, masti), te koju hranu jedete kako se ne biste natrpali praznim kalorijama

Hrana koja potiče zdrav izgled kože

Hrana za zdravu kožu

Jeste li znali li da zdrave prehrane može dovesti do zdravijeg izgleda kože? Stanje vaše kože zapravo odražava ono što ste stavili u sebe, što ste zdraviji u unutrašnjosti to se više vidi na koži.

Riba

Riba je izvrstan izvor proteina koji vaše tijelo koristi za izgradnju kolagena i elastina. Također sadrži omega 3 masne kiseline koje promiču zdravlje kože smanjujući upale. Najviše omega 3 masnih kiselina nalazi se u lososu i pastrvi, ali sve ribe sadrže omegu 3, ciljajte nekoliko ribljih jela tjedno

„Dobri ugljikohidrati“

Pokušajte smanjiti rafinirane „bijele“ ugljikohidrate i šećere iz prehrane što je više moguće i zamijenite ih „dobrim ugljikohidratima“ (voće, povrće, grah, cjelovite žitarice). Kada odaberete zdrave ugljikohidrate konzumirati ćete namirnice s nižim glikemijskim indeksom, što će smanjiti ukupno opterećenje tijela ugljikohidratima.

Šareno voće i povrće

Mnogo obojenog voća i povrća dobiva veći dio svoje boje iz spojeva zvanih karotenoidi. Neki od njih se pretvaraju u vitamin A, koji je potreban kako bi se naše stanice kože razmnožavale – ovo je jako bitna uloga jer vaše tijelo odbacuje 30.000 do 40.000 stanica kože svaki dan. Mnogo voća i povrća sadrži vitamin C koji vaše tijelo treba kako bi proizvelo kolagen. Karatenoid i vitamin C djeluju i kao antioksidansi, pomažu u borbi protiv stvaranja slobodnih radikala

Sjemenke i orašasti plodovi

Orašasti plodovi poput badema i oraha i sjemenke poput lana i chia osiguravaju zdrave omega 3 masne kiseline. Neki orašasti plodovi (brazilski oraščići posebno) su izvrstan izvor selena, minerala koji djeluje kao antioksidans.

Dovoljno tekućine

Da bi se hranjive tvari dovele do stanica kože (i svih u tijelu) a otrov izbacio vaše stanice se pouzdaju u tekućinu. Voda je odlična kao i zeleni čaj koji uz to što osigurava tekućinu sadrži i antioksidanse. Ostanite dovoljno hidrirani. Kada se znojite, vaše tijelo se oslanja na tekućine kako bi se uklonile otpadnih tvari iz kože.

Pročitajte ovdje - Kako prehrana utječe na vašu kožu

Neka često grickanje postane zdrava navika

Provedite malo vremena sa djecom – ili svojim kućnim ljubimcima – i primijetiti ćete da je neprestano grickanje malih količina hrane zapravo instinktivni način kako se jede tokom dana. Zasigurno smo se razvili kao bića koja često jedu hranu, a ne bića koja jedu obroke, stoga grickanje nije nužno loše – ako odaberete primjerene namirnice i ako ste istinski gladni, to može biti zdrava navika.

Obično ogladnimo svaka tri do četiri sata, pa bi nas s toga više manjih obroka raspoređenih tijekom dana moglo spriječiti da previše jedemo za vrijeme obroka. Međuobroci bi trebali sadržavati izvjesnu količinu zdravih ugljikohidrata – poput voće, povrća cjelozrnih žitarica (poput krekera) – i nešto proteina (poput orašastih proizvoda, proizvoda od proteina soje ili nemasnih mliječnih proizvoda).

Veliki razmak poslijepodne između ručka i večere može biti problematičan i mnogi ga pokušavaju „izdržati“, no završe tako da previše pojedu za večeru. Umjesto malog poslijepodnevnog međuobroka probajte pojesti „drugi ručak“ – nešto konkretnije kao što je proteinski shake ili šalica svježeg kravljeg sira sa malo voća. A onda možete smanjiti količinu hrane za večeru.

Ako imate problema s grickanjem poslije večere, probajte oprati zube poslije večere. To može upaliti kao odličan znak da prestanete jesti.

Ugljikohidrati

Ugljikohidrat je opći naziv za skupinu hranjivih tvari u kojoj se nalaze šećeri, škrob i dijetetska vlakna. Šećer i škrob sa mogu probaviti, no vlakna su neprobavljiva i u probavnom traktu formiraju vlaknastu masu. Ugljikohidrati su makronutrijenti kojih u prehrani treba u najvećoj količini.

Ugljikohidrati su glavni izvor energije za organizam i potrebni su za ispravno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava, bubrega i mozga jer organizam opskrbljuju glukozom. Ugljikohidrati su važni i za mišićnu strukturu.

Jednostavni i složeni ugljikohidrati

Ugljikohidrati mogu biti jednostavni i složeni. Namirnice bogate jednostavnim ugljikohidratima ili jednostavnim šećerima uglavnom su rafinirane i pretežno sadrže manje esencijalnih vitamina i minerala. Brzo se probavljaju i organizmu daju energiju jer sadrže rafinirane šećere koji se brzo apsorbiraju u krvotok. To može izazvati nagle promjene šećera u krvi, što dovodi do fluktuacije energije i može izazvati napadaje gladi.

Složeni ugljikohidrati poput škroba sporije se probavljaju. Složeni ugljikohidrati sastavljeni su od međusobno povezanih jedinica različitih jednostavnih ugljikohidrata. U procesu probave oni se razlažu na jednostavne šećere. Kako je za to razlaganje potrebno vrijeme, organizam ih dulje probavlja i apsorbira, što može imati za posljedicu postojano oslobađanje energije.

Dobri izvori ugljikohidrata

• Voće i povrće.

• Mahunarke.

• Kruh i pahuljice od cjelozrnih žitarica.

• Tjestenina.

više informacija o zdravoj prehreani na portalu: zdravlje i ljepota