Prikazani su postovi s oznakom voće. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom voće. Prikaži sve postove

petak, 9. svibnja 2014.

Savjeti za dobru prehranu i aktivan život

savjeti za dobru prehranu i aktivan život

Nekoliko korisnih savjeta kako malim promjenama u načinu prehrane promjenama možemo dodatno popraviti naše cjelokupno dobrostanje.

Povećajte unos hranjivih namirnica

Jedite raznovrsne namirnice bogate nutrijentima uključujući cjelovite žitarice, nemasni protein, voće i povrće i nemasne mliječne proizvode. Jedite manje hrane koja sadrži nezdrave masti, dodanu sol i šećer.

Povećajte energiju cjelovitim žitaricama

Vaše tijelo najbrže dobiva energiju kroz namirnice kao što su kruh, zobene pahuljice, tjestenina, žitarice. Osigurajte da je barem polovica žitarica od cjelovitih zrna, kao što je smeđa riža, integralna tjestenina i integralni kruh.

Dodajte snagu sa proteinima

Protein je nužan za izgradnju i oporavak mišića. Ako jedete meso odaberite „čiste komade“ bez masnoća i otklonite kožicu! Jedite plavu ribu dva puta tjedno i jedite biljke koje će vam pružiti kvalitetan protein. Raznovrsnost je odlična ! izaberite grah i grašak, proizvode od soje (shake od soje, tofu) i nezasoljeno orašasto voće i sjemenke

Pijte vodu

Voda održava hidrataciju, puno je zdravija od zašećerenih pića

petak, 18. travnja 2014.

Hrana koja potiče zdrav izgled kože

Hrana koja potiče zdrav izgled kože
Hrana za zdravu kožu
Jeste li znali li da zdrave prehrane može dovesti do zdravijeg izgleda kože? Stanje vaše kože zapravo odražava ono što ste stavili u sebe, što ste zdraviji u unutrašnjosti to se više vidi na koži.

Riba

Riba je izvrstan izvor proteina koji vaše tijelo koristi za izgradnju kolagena i elastina. Također sadrži omega 3 masne kiseline koje promiču zdravlje kože smanjujući upale. Najviše omega 3 masnih kiselina nalazi se u lososu i pastrvi, ali sve ribe sadrže omegu 3, ciljajte nekoliko ribljih jela tjedno

„Dobri ugljikohidrati“

Pokušajte smanjiti rafinirane „bijele“ ugljikohidrate i šećere iz prehrane što je više moguće i zamijenite ih „dobrim ugljikohidratima“ (voće, povrće, grah, cjelovite žitarice). Kada odaberete zdrave ugljikohidrate konzumirati ćete namirnice s nižim glikemijskim indeksom, što će smanjiti ukupno opterećenje tijela ugljikohidratima.

Šareno voće i povrće

Mnogo obojenog voća i povrća dobiva veći dio svoje boje iz spojeva zvanih karotenoidi. Neki od njih se pretvaraju u vitamin A, koji je potreban kako bi se naše stanice kože razmnožavale – ovo je jako bitna uloga jer vaše tijelo odbacuje 30.000 do 40.000 stanica kože svaki dan. Mnogo voća i povrća sadrži vitamin C koji vaše tijelo treba kako bi proizvelo kolagen. Karatenoid i vitamin C djeluju i kao antioksidansi, pomažu u borbi protiv stvaranja slobodnih radikala

Sjemenke i orašasti plodovi

Orašasti plodovi poput badema i oraha i sjemenke poput lana i chia osiguravaju zdrave omega 3 masne kiseline. Neki orašasti plodovi (brazilski oraščići posebno) su izvrstan izvor selena, minerala koji djeluje kao antioksidans.

Dovoljno tekućine

Da bi se hranjive tvari dovele do stanica kože (i svih u tijelu) a otrov izbacio vaše stanice se pouzdaju u tekućinu. Voda je odlična kao i zeleni čaj koji uz to što osigurava tekućinu sadrži i antioksidanse. Ostanite dovoljno hidrirani. Kada se znojite, vaše tijelo se oslanja na tekućine kako bi se uklonile otpadnih tvari iz kože.

petak, 28. ožujka 2014.

Što treba vaše tijelo

Osnovna prehrana je ono što je vašem tijelu svakodnevno potrebno da bi ostalo zdravo. Važno je da svoj organizam opskrbite ispravnim količinama potrebnih nutrijenata kroz raznoliku prehranu koja obuhvaća sve skupine namirnica: voće, povrće, žitarice (naročito cjelovite), mliječne proizvode i namirnice bogate proteinima poput mesa, ribe ili mahunarki. No, danas živimo ubrzano i često postižemo za brzom hranom, a ponekad niti ne znamo odabrati zdravu hranu i stoga može biti teško dati organizmu ono što mu je potrebno.

Herbalifeov pristup temelji se na načelu „uravnotežene prehrane“. Određeni makronutrijenti, te vitamini i minerali potrebni su vašem tijelu svakoga dana kako bi moglo pravilno funkcionirati.

Kada je riječ o sastojcima naših proizvoda, ništa ne prepuštamo slučaju. Za naše proizvode koristimo samo sastojke vrhunske kvalitete od odobrenih dobavljača, tako da možete biti sigurni da dobivate najbolju kvalitetu.

petak, 24. siječnja 2014.

Dobrostanje 1

Razlika između soli i natrija.

Sol je natrij...sol se sastoji od dva sastojka – natrija i klorida –upravo je natrij u soli taj koji može dovesti do zdravstvenih poteškoća o kojima nam govore mediji. U običnoj kuhinjskoj soli (natrijevom kloridu) udio natrija je približno 40%. Preporuka za odrasle je da unesu u organizam ne više od 6g soli na dan(2.5g natrija). Dobar način smanjivanja unosa soli u organizam je da zamijenite kuhinjsku sol mineralnom morskom soli s malo natrija, iz koje ćete također dobiti druge ključne minerale kao što su kalijev hidroksid i magnezij.

Razlika između vitamina i minerala.

Vitamini su organske tvari – dobivaju se iz živih objekata – biljaka ili životinja, ili tvari koje su nekoć bile žive, poput ugljena. Minerali su anorganske tvari. Svi vitamini su označeni kao ključni nutrijenti zato što ih tijelo ne može proizvesti, te ih stoga mora dobiti kroz prehranu, dok minerali nisu svi ključni nutrijenti. Vitamine je lakše uništiti toplinom, svjetlom, dugom pohranom, kuhanjem i procesima priprave hrane.

Voćni sok ili cijelo voće?

Je li voćni sok jednako dobar kao cijelo voće? Ne, osim ako ga sami pripremite, ostavite sva vlakna unutra i odmah ga popijete. Proizvođači komercijalnih voćnih sokova zanemaruju sve ono dobro – zgnječe, a zatim zagriju sok da unište bakterije (pasterizacija), pa ne ostaje ništa više od “zašećerene vode”.Znači… jedite cijelo voće!

Što je važnije? Masnoće, kalorije ili oboje?

Gledajte na hranu kao na hranjivo gorivo, a ne kao količinu kalorija ili masnoća. Ako svjesno odabirete visoko hranjivu hranu i jedete sukladno potrebama vašeg organizma za energijom, vaša će vam prehrana biti lakša i ugodnija nego ako se usredotočite na masnoće i kalorije. Ne zaboravite uključiti redovitu umjerenu tjelovježbu koja će vam pomoći u izgaranju spremljenih masti i oblikovanju vašeg tijela.

Koja je najbolja tjelovježba za mršavljenje?

Kombinacijom anaerobnih (dizanje utega i trening izdržljivosti) i aerobnih vježbi (brzo hodanje, trčanje i kružni trening) postići ćete maksimalan učinak mršavljenja.

četvrtak, 21. veljače 2013.

Neka često grickanje postane zdrava navika


Provedite malo vremena sa djecom – ili svojim kućnim ljubimcima – i primijetiti ćete da je neprestano grickanje malih količina hrane zapravo instinktivni način kako se jede tokom dana. Zasigurno smo se razvili kao bića koja često jedu hranu, a ne bića koja jedu obroke, stoga grickanje nije nužno loše – ako odaberete primjerene namirnice i ako ste istinski gladni, to može biti zdrava navika.
Obično ogladnimo svaka tri do četiri sata, pa bi nas s toga više manjih obroka raspoređenih tijekom dana moglo spriječiti da previše jedemo za vrijeme obroka. Međuobroci bi trebali sadržavati izvjesnu količinu zdravih ugljikohidrata – poput voće, povrća cjelozrnih žitarica (poput krekera) – i nešto proteina (poput orašastih proizvoda, proizvoda od proteina soje ili nemasnih mliječnih proizvoda).
Veliki razmak poslijepodne između ručka i večere može biti problematičan i mnogi ga pokušavaju „izdržati“, no završe tako da previše pojedu za večeru. Umjesto malog poslijepodnevnog međuobroka probajte pojesti „drugi ručak“ – nešto konkretnije kao što je proteinski shake ili šalica svježeg kravljeg sira sa malo voća. A onda možete smanjiti količinu hrane za večeru.
Ako imate problema s grickanjem poslije večere, probajte oprati zube poslije večere. To može upaliti kao odličan znak da prestanete jesti.

petak, 8. veljače 2013.

Ugljikohidrati



Ugljikohidrat je opći naziv za skupinu hranjivih tvari u kojoj se nalaze šećeri, škrob i dijetetska vlakna. Šećer i škrob sa mogu probaviti, no vlakna su neprobavljiva i u probavnom traktu formiraju vlaknastu masu. Ugljikohidrati su makronutrijenti kojih u prehrani treba u najvećoj količini.
Ugljikohidrati su glavni izvor energije za organizam i potrebni su za ispravno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava, bubrega i mozga jer organizam opskrbljuju glukozom. Ugljikohidrati su važni i za mišićnu strukturu.

Jednostavni i složeni ugljikohidrati

Dobri izvori ugljikohidrataUgljikohidrati mogu biti jednostavni i složeni. Namirnice bogate jednostavnim ugljikohidratima ili jednostavnim šećerima uglavnom su rafinirane i pretežno sadrže manje esencijalnih vitamina i minerala. Brzo se probavljaju i organizmu daju energiju jer sadrže rafinirane šećere koji se brzo apsorbiraju u krvotok. To može izazvati nagle promjene šećera u krvi, što dovodi do fluktuacije energije i može izazvati napadaje gladi.
Složeni ugljikohidrati poput škroba sporije se probavljaju. Složeni ugljikohidrati sastavljeni su od međusobno povezanih jedinica različitih jednostavnih ugljikohidrata. U procesu probave oni se razlažu na jednostavne šećere. Kako je za to razlaganje potrebno vrijeme, organizam ih dulje probavlja i apsorbira, što može imati za posljedicu postojano oslobađanje energije.

Dobri izvori ugljikohidrata

  • Voće i povrće.
  • Mahunarke.
  • Kruh i pahuljice od cjelozrnih žitarica.
  • Tjestenina.
više informacija o zdravoj prehreani na portalu: zdravlje i ljepota