Vitamini i minerali

Vitamini

Vitamini su organski spojevi koji su aktivni i u minimalnim količinama. Do sada je otkriveno manje od 20 tvari koje ubrajamo u vitamine, tj. za koje smatramo da imaju vitaminsko djelovanje u ljudskom organizmu. Svaki vitamin je neophodan za pravilan rast i razvoj organizma i održanje dobrog zdravstvenog statusa.

Minerali

Minerali su anorganski spojevi i nalaze se u svim tjelesnim tkivima i tekućinama. Ovisno o količini u kojoj su prisutni u tijelu dijelimo ih na minerale, elemente u tragovima i elektrolite. Iako su vitamini veoma važni, njihovo djelovanje ne postoji bez minerala. Vitamini se ne mogu apsorbirati bez pomoći minerala. Iako tijelo može proizvesti nekoliko vrsta vitamina, ne može stvoriti niti jedan mineral. Sva tkiva i tjelesne tekućine sadrže različite količine minerala. Minerali se nalaze u kostima, zubima, mekim tkivima, mišićima, krvi i živčanim stanicama. Oni su od životne važnosti za cjelokupno mentalno i fizičko zdravlje.

Kompletan popis vitamina i minerala  – čemu doprinose, gdje se nalaze i kolike su dnevne potrebe

Osnovni savjet za njegu kože

Osnovni savjet za njegu kože

Postoji mnogo savjeta za njegu kože, ali mi ih jednostavno ne provodimo u praksi. Dobra higijena je prvi korak do zdrave kože. Neugodne bakterije se mogu razviti na koži i izazvati upalu (često u obliku prištića). Čišćenje i piling su tri četvrtine ukupnog posla kako bi koža ostala lijepa.
Završni dio je inteligentna zaštita. Zamislite na vašu kožu kao barijeru između vas i okoline. Dakle ima smisla da se brinete o vašoj koži: zaštititi se može sa dosljednim režimom brige. Enzimi koji se nalaze u stanicama vaše kože osiguravaju zaštitu. Važno je da koža ima dobar balans hidratacije kako bi se enzimima omogućilo da rade svoj posao.

Neka često grickanje postane zdrava navika

Provedite malo vremena sa djecom – ili svojim kućnim ljubimcima – i primijetiti ćete da je neprestano grickanje malih količina hrane zapravo instinktivni način kako se jede tokom dana. Zasigurno smo se razvili kao bića koja često jedu hranu, a ne bića koja jedu obroke, stoga grickanje nije nužno loše – ako odaberete primjerene namirnice i ako ste istinski gladni, to može biti zdrava navika.

Obično ogladnimo svaka tri do četiri sata, pa bi nas s toga više manjih obroka raspoređenih tijekom dana moglo spriječiti da previše jedemo za vrijeme obroka. Međuobroci bi trebali sadržavati izvjesnu količinu zdravih ugljikohidrata – poput voće, povrća cjelozrnih žitarica (poput krekera) – i nešto proteina (poput orašastih proizvoda, proizvoda od proteina soje ili nemasnih mliječnih proizvoda).

Veliki razmak poslijepodne između ručka i večere može biti problematičan i mnogi ga pokušavaju „izdržati“, no završe tako da previše pojedu za večeru. Umjesto malog poslijepodnevnog međuobroka probajte pojesti „drugi ručak“ – nešto konkretnije kao što je proteinski shake ili šalica svježeg kravljeg sira sa malo voća. A onda možete smanjiti količinu hrane za večeru.

Ako imate problema s grickanjem poslije večere, probajte oprati zube poslije večere. To može upaliti kao odličan znak da prestanete jesti.