Savjeti za dobru prehranu i aktivan život

Nekoliko korisnih savjeta kako malim promjenama u načinu prehrane promjenama možemo dodatno popraviti naše cjelokupno dobrostanje.

Povećajte unos hranjivih namirnica

Jedite raznovrsne namirnice bogate nutrijentima uključujući cjelovite žitarice, nemasni protein, voće i povrće i nemasne mliječne proizvode. Jedite manje hrane koja sadrži nezdrave masti, dodanu sol i šećer.

Povećajte energiju cjelovitim žitaricama

Vaše tijelo najbrže dobiva energiju kroz namirnice kao što su kruh, zobene pahuljice, tjestenina, žitarice. Osigurajte da je barem polovica žitarica od cjelovitih zrna, kao što je smeđa riža, integralna tjestenina i integralni kruh.

Dodajte snagu sa proteinima

Protein je nužan za izgradnju i oporavak mišića. Ako jedete meso odaberite „čiste komade“ bez masnoća i otklonite kožicu! Jedite plavu ribu dva puta tjedno i jedite biljke koje će vam pružiti kvalitetan protein. Raznovrsnost je odlična ! izaberite grah i grašak, proizvode od soje (shake od soje, tofu) i nezasoljeno orašasto voće i sjemenke

Pijte vodu

Voda održava hidrataciju, puno je zdravija od zašećerenih pića

Hrana koja potiče zdrav izgled kože

Hrana za zdravu kožu

Jeste li znali li da zdrave prehrane može dovesti do zdravijeg izgleda kože? Stanje vaše kože zapravo odražava ono što ste stavili u sebe, što ste zdraviji u unutrašnjosti to se više vidi na koži.

Riba

Riba je izvrstan izvor proteina koji vaše tijelo koristi za izgradnju kolagena i elastina. Također sadrži omega 3 masne kiseline koje promiču zdravlje kože smanjujući upale. Najviše omega 3 masnih kiselina nalazi se u lososu i pastrvi, ali sve ribe sadrže omegu 3, ciljajte nekoliko ribljih jela tjedno

„Dobri ugljikohidrati“

Pokušajte smanjiti rafinirane „bijele“ ugljikohidrate i šećere iz prehrane što je više moguće i zamijenite ih „dobrim ugljikohidratima“ (voće, povrće, grah, cjelovite žitarice). Kada odaberete zdrave ugljikohidrate konzumirati ćete namirnice s nižim glikemijskim indeksom, što će smanjiti ukupno opterećenje tijela ugljikohidratima.

Šareno voće i povrće

Mnogo obojenog voća i povrća dobiva veći dio svoje boje iz spojeva zvanih karotenoidi. Neki od njih se pretvaraju u vitamin A, koji je potreban kako bi se naše stanice kože razmnožavale – ovo je jako bitna uloga jer vaše tijelo odbacuje 30.000 do 40.000 stanica kože svaki dan. Mnogo voća i povrća sadrži vitamin C koji vaše tijelo treba kako bi proizvelo kolagen. Karatenoid i vitamin C djeluju i kao antioksidansi, pomažu u borbi protiv stvaranja slobodnih radikala

Sjemenke i orašasti plodovi

Orašasti plodovi poput badema i oraha i sjemenke poput lana i chia osiguravaju zdrave omega 3 masne kiseline. Neki orašasti plodovi (brazilski oraščići posebno) su izvrstan izvor selena, minerala koji djeluje kao antioksidans.

Dovoljno tekućine

Da bi se hranjive tvari dovele do stanica kože (i svih u tijelu) a otrov izbacio vaše stanice se pouzdaju u tekućinu. Voda je odlična kao i zeleni čaj koji uz to što osigurava tekućinu sadrži i antioksidanse. Ostanite dovoljno hidrirani. Kada se znojite, vaše tijelo se oslanja na tekućine kako bi se uklonile otpadnih tvari iz kože.

Pročitajte ovdje - Kako prehrana utječe na vašu kožu

Što treba vaše tijelo

Osnovna prehrana je ono što je vašem tijelu svakodnevno potrebno da bi ostalo zdravo. Važno je da svoj organizam opskrbite ispravnim količinama potrebnih nutrijenata kroz raznoliku prehranu koja obuhvaća sve skupine namirnica: voće, povrće, žitarice (naročito cjelovite), mliječne proizvode i namirnice bogate proteinima poput mesa, ribe ili mahunarki. No, danas živimo ubrzano i često postižemo za brzom hranom, a ponekad niti ne znamo odabrati zdravu hranu i stoga može biti teško dati organizmu ono što mu je potrebno.

Herbalifeov pristup temelji se na načelu „uravnotežene prehrane“. Određeni makronutrijenti, te vitamini i minerali potrebni su vašem tijelu svakoga dana kako bi moglo pravilno funkcionirati.

Kada je riječ o sastojcima naših proizvoda, ništa ne prepuštamo slučaju. Za naše proizvode koristimo samo sastojke vrhunske kvalitete od odobrenih dobavljača, tako da možete biti sigurni da dobivate najbolju kvalitetu.

Dobrostanje 3

Ne volite ribu

Studije pokazuju da zapadnjačkoj prehrani nedostaje Omege 3, jedan od glavnih razloga je taj što ljudi ne vole okus ribe u ustima. Izaberite Omega 3 dodatak s ribljim uljem u kojem je neutraliziran miris ribe!

Osjećaj slabosti i umora za vrijeme dijete

Morate jesti dovoljno hrane kako biste opskrbili svoje tijelo gorivom tijekom najzaposlenijeg doba dana. Zato je toliko bitan dovoljno obilan doručak. Mnogi ljudi na dijeti jedu premalo, te se dosljedno tomu osjećaju umorno. Jedite u pravilnim razmacima – jedite svaka dva sata i pazite da vam večernji obrok bude najmanji, da izbjegnete odlazak u krevet s “punim spremnikom”!.

Suha koža

Moguće je da manjak ključnih masnih kiselina uzrokovan uzimanjem previše zasićenih masti premeti ravnotežu tjelesnih masnih kiselina. Smanjite unos zasićenih masti, povećajte unos masne ribe (skuša, sardina, losos, haringa itd.)! Ili uzmite dodatak Omegu 3!

Zadržavanje vode

Vaše tijelo primijeti kada je unos vode premalen, te pametno sprema vodu za kasniju upotrebu. Ako prehrana pruža dovoljno “vlažne” hrane, poput voća, povrća i salate i obične vode, manja je potreba za spremanjem vode. Ipak, dobro je savjetovati se s obiteljskim liječnikom, jer zadržavanje vode također može biti posljedica začepljenog limfnog sustava, problema s funkcijom bubrega i mokraćnog mjehura, alergija na hranu i nepodnošenja hrane, manjka ključnih masnih kiselina ili čak manjka određenih ključnih nutrijenata, kao što su magnezij, vitamin B6 i cink.

Kako pomoći nekome tko ne voli poveće?

Nutrijenti u svježoj hrani su ključni za vaše dobrostanje, stoga mislite na dugoročnu koristi. Prezentacija je ključ – budite kreativni! Na primjer, raznobojne salate posipane s orašastim plodovima, sjemenkama i poprskane finim umacima.

Neka često grickanje postane zdrava navika

Provedite malo vremena sa djecom – ili svojim kućnim ljubimcima – i primijetiti ćete da je neprestano grickanje malih količina hrane zapravo instinktivni način kako se jede tokom dana. Zasigurno smo se razvili kao bića koja često jedu hranu, a ne bića koja jedu obroke, stoga grickanje nije nužno loše – ako odaberete primjerene namirnice i ako ste istinski gladni, to može biti zdrava navika.

Obično ogladnimo svaka tri do četiri sata, pa bi nas s toga više manjih obroka raspoređenih tijekom dana moglo spriječiti da previše jedemo za vrijeme obroka. Međuobroci bi trebali sadržavati izvjesnu količinu zdravih ugljikohidrata – poput voće, povrća cjelozrnih žitarica (poput krekera) – i nešto proteina (poput orašastih proizvoda, proizvoda od proteina soje ili nemasnih mliječnih proizvoda).

Veliki razmak poslijepodne između ručka i večere može biti problematičan i mnogi ga pokušavaju „izdržati“, no završe tako da previše pojedu za večeru. Umjesto malog poslijepodnevnog međuobroka probajte pojesti „drugi ručak“ – nešto konkretnije kao što je proteinski shake ili šalica svježeg kravljeg sira sa malo voća. A onda možete smanjiti količinu hrane za večeru.

Ako imate problema s grickanjem poslije večere, probajte oprati zube poslije večere. To može upaliti kao odličan znak da prestanete jesti.

Ugljikohidrati

Ugljikohidrat je opći naziv za skupinu hranjivih tvari u kojoj se nalaze šećeri, škrob i dijetetska vlakna. Šećer i škrob sa mogu probaviti, no vlakna su neprobavljiva i u probavnom traktu formiraju vlaknastu masu. Ugljikohidrati su makronutrijenti kojih u prehrani treba u najvećoj količini.

Ugljikohidrati su glavni izvor energije za organizam i potrebni su za ispravno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava, bubrega i mozga jer organizam opskrbljuju glukozom. Ugljikohidrati su važni i za mišićnu strukturu.

Jednostavni i složeni ugljikohidrati

Ugljikohidrati mogu biti jednostavni i složeni. Namirnice bogate jednostavnim ugljikohidratima ili jednostavnim šećerima uglavnom su rafinirane i pretežno sadrže manje esencijalnih vitamina i minerala. Brzo se probavljaju i organizmu daju energiju jer sadrže rafinirane šećere koji se brzo apsorbiraju u krvotok. To može izazvati nagle promjene šećera u krvi, što dovodi do fluktuacije energije i može izazvati napadaje gladi.

Složeni ugljikohidrati poput škroba sporije se probavljaju. Složeni ugljikohidrati sastavljeni su od međusobno povezanih jedinica različitih jednostavnih ugljikohidrata. U procesu probave oni se razlažu na jednostavne šećere. Kako je za to razlaganje potrebno vrijeme, organizam ih dulje probavlja i apsorbira, što može imati za posljedicu postojano oslobađanje energije.

Dobri izvori ugljikohidrata

• Voće i povrće.

• Mahunarke.

• Kruh i pahuljice od cjelozrnih žitarica.

• Tjestenina.

više informacija o zdravoj prehreani na portalu: zdravlje i ljepota